| |
Na početku 1974. godine objavljena je uredba Ministarstva prosvjete pod brojem 180/1974. M. K. 23. o novom pravilniku za maturske ispite u gimnazijama. Na temelju toga dokumenta maturski je ispit u gimnazijama nacionalnih manjina - među njima i u našoj - trebao obuhvatiti određeni dio nastavnog programa od ukupno pet predmeta: tri obvezna i dva izborna predmeta. Za obvezne predmete određeni su: hrvatsko-srpski jezik i književnost, mađarski jezik i književnost i matematika. Izborni su predmeti bili: povijest, strani jezici, fizika, kemija, biologija i zemljopis. Iz hrvatsko-srpskog i mađarskog jezika maturanti su polagali i pismeni i usmeni ispit, a iz povijesti i zemljopisa samo usmeni. Iz stranih jezika, fizike, kemije, matematike i biologije polagao se ili pismeni ili usmeni ispit.
Učenici koji su u godini maturskog ispita tražili prijam na neku visoku školu ili fakultet, bilo im je obvezno -istodobno s maturom - polagati takozvani matursko-pri-jamni pismeni ispit iz onoga predmeta koji je odredio ministar prosvjete. Zajedničkim matursko-prijamnim ispitom mogao se smatrati i dio pismenog ispita onih gimnazijalaca koji su stekli inozemnu stipendiju, ali je o tome postojala posebna uredba.
Novi pravilnik je odredio i to da oni maturanti koji su u trećem i četvrtom razredu gimnazije na zemaljskom srednjoškolskom natjecanju iz nekog od nastavnih predmeta postigli jedno od 1. do 10. mjesta, bili su oslobođeni polaganja mature iz predmeta iz kojih su se natjecali. Njima je u matursku svjedodžbu iz tih predmeta upisana ocjena: „odgovor s pohvalom". Osim toga, u ocjenjivanju bili su određeni još ovi stupnjevi:
odgovor zadovoljio (dobili su maturanti koji su udovoljili zahtjevima maturskog ispita); odgovor nije zadovoljio (dobili su učenici koji nisu udovoljili zahtjevima maturskog ispita). Ovi drugi dobili su mogućnost polaganja popravnog ispita, čak i onda ako ni iz jednog predmeta nisu udovoljili maturskim zahtjevima.
Na roditeljskom sastanku održanom 16. ožujka 1974. godine ravnatelj gimnazije istaknuo je da je svrha novoga pravilnika za maturske ispite da svaki učenik - prema svojim mogućnostima - najviše pozornosti posveti onim predmetima koji će mu u životu biti najpotrebniji, ali i da dobro nauče svoj materinski jezik.
Prvi maturski ispiti koji su protekli prema novom pravilniku bili su uspješni: 61,5% naših tadašnjih maturanata primljeno je na razna sveučilišta i visoke škole. „Ovaj se podatak može usporediti s uspjehom bilo koje srednje škole u zemlji" - pišu Narodne novine.
| |