| |
Godina 1993. jedna je od najvećih prekretnica u povijesti školstva Hrvata u Mađarskoj, poglavito u našemu srednjoškolskom obrazovanju. Te je godine Budimpeštanska samouprava svojom odlukom od 1. kolovoza pod brojem 201/1993. (III. 11.) utemeljila samostalnu Osnovnu školu i gimnaziju s hrvatskim nastavnim jezikom.
Na temelju te odluke osnovan je nastavnički zbor koji je za ravnateljicu škole izabrao Mariju Polgar-Baronfeind. Doravnateljima su postali Valerija Geošić-Lasztóczi, Martin Gregeš i Josip Romac. Prva, 1993./94. školska godina smatrala se „prijelaznom", u kojoj je prema ugovorenim načelima obavljena podjela zajedničke hrvatskosrpske škole. Zgrada je podijeljena na dva „homogena bloka": u jednom je radila hrvatska, a u drugom srpska škola. Kabineti i neke druge prostorije ostale su zajedničke. Financijska pitanja također su ostala zajednička, ali je njihovo upravljanje pripalo hrvatskoj školi. Glede školske dokumentacije, arhiva i dr. hrvatska se strana složila da to preuzme srpska škola. Srednjoškolski kolegij u Munkácsyjevoj ulici također je ostao zajednički.
Preko ljeta nastavnici su izradili privremeni nastavni program koji je Ministarstvo prosvjete odobrilo 30. kolovoza 1993. godine. Tako je sa 11 upisanih učenika otvorena prva školska godina. U nastavi su se upotrebljavali uglavnom dosadašnji udžbenici s tim da se tekst nekih od njih (npr. zemljopis) hrvatizirao.
Sljedeće, 1994./95. školske godine škola je zbog obnove zgrade na Trgu ruža privremeno preseljena u Festeticsevu ulicu gdje je do tada radila škola za gluhonijemu djecu. Iste je godine vlada donijela odluku pod brojem 1074/1994. (VIII. 6.) o izgradnji nove hrvatske škole. Za tu je svrhu velegradska samouprava na Tgu Örs vezér osigurala gradilište od 7768 m2, a Ministarstvo prosvjete od svoga proračuna odvojilo je 750 milijuna forinti. Izgradnja je počela u kolovozu 1995. godine, a prema planovima nova će škola biti predana za otvorenje 1996./97. školske godine.
Broj učenika u 1994./95. školskoj godini bio je 102, u 1995./96. pak 121. U školi je do sada maturiralo 53 učenika.
Danas u Hrvatskoj gimaziji predaju ovi imenovani nastavnici:
| Ime | Predmet koji predaje |
| Bašić Ante | filozofija |
| Csolakov János | matematika, fizika, |
| računalska tehnika | |
| Domjanović-Karagić Mirjana | hrvatski jezik |
| Geošić-Lasztóczi Valerija | kemija, matematika |
| Gojtan Ana | povijest |
| Gregeš Martin | matematika, fizika |
| Gršić Ladislav | tjelesni odgoj |
| Haklić-Hegedüs Tereza | matematika, fizika |
| Jerkić Mario | zemljopis |
| Kaippel-Lévai Emilia | crtanje, povijest |
| umjetnosti | |
| Kuzma-Pótári Katica | matematika |
| Mandić Anica | hrvatski jezik |
| McQirk Finbar | engleski jezik |
| Molnar Žuža | engleski jezik |
| Pančić Štipan | pjevanje, glazba |
| Petreš-Németh Anica | biologija, kemija |
| Petrić Marija | hrvatski jezik, |
| mađarski jezik | |
| Polgár-Baronfeind Marija | hrvatski jezik |
| Prudelj-Baracskai Munevera | računalska tehnika |
| Romac Ladislav | zemljopis |
| Romac Josip | turizam |
| Silčanov-Kričković Marija | narodni ples |
| Ternak Žolt | povijest |
| Wachtler-Blagdan Katica | njemački jezik |
Doživjeli smo 50. obljetnicu našega srednjeg obrazovanja. Time završavamo našu kroniku, ali ona i nadalje ostaje otvorenom. Možemo se utemeljeno nadati da će na njezinim, sada još praznim, stranicama buduća vremena zapisati mnogo lijepih uspjeha i rezultata jer će od sljedeće školske godine naša hrvatska gimnazija svoj plemeniti poziv nastaviti u novoj, suvremenoj zgradi i samo će o nama ovisiti kakvim ćemo je sadržajem popuniti.
| |